Budva, amalgam antičke prošlosti i savremenog urbanog života

Budva je grad koji gosti brojne turiste svake godine. Ona pruža mirno utočište na bajkovitim plažama. Sa druge strane i urbanu sredinu bogatog noćnog života.

Budva neprestano potvrđuje status metropole turizma. Razlog tome je bogata ponuda ovog grada. Ponuda uključuje diskoteke, restorane i kafiće. Osim toga, Budva nudi uređene plaže, kulturne i „family friendly“ aktivnosti.

Budva broji oko 18.000 stanovnika. Područje grada i njegove okoline naziva se Budvanska rivijera. U centru metropole turizma nalazi se Stari grad. Unutar njegovih zidina se nalaze značajni turistički i istorijski objekti.

Do Budve lako možete doći automobilom. Ukoliko ga ne posjedujete, preporučujemo profesionalnu rent a car uslugu. Zahvaljujući njoj možete izabrati automobil po želji i imati potpunu slobodu kretanja.

Geografske koordinate: 42°10'-42°20' N i 18°48'-19°00' E.

Drevna Budva je nastala prije nekih 2.500 godina.  Od davnina je bila jedan od urbanih centara Jadrana. Ovo svjedoči o njenom povoljnom geografskom položaju koji joj i danas ide na ruku.

U literaturi, Budva se prvi put spominje u V vijeku p. n. e. Tada je Sofokle opisuje kao „grad Ilirije“. Iliri su za sobom ostavili bogatu zaostavštinu velike kulturne i umjetničke vrijednosti. Neki se ostaci ovog fonda mogu vidjeti u Gradskom muzeju u Budvi. Ilirska plemena opstaju na ovim prostorima sve do dolaska Grka i Rimljana u IV vijeku p. n. e. A kako je pod okriljem Rimskog carstva bila do njegovog raspada 395. godine, mnoštvo utvrda i pronađenih ostataka datiraju iz tog perioda.

Iskopine sa ovog lokaliteta pomažu pri oslikavanju šire slike o migracijama naroda. Ovaj podatak može biti od značaja za formiranje šire slike o razvoju lokalnih i svjetskih kultura. Budva je zato važna ne samo za Crnu Goru već i za cijeli region.

A kada na scenu nastupaju Sloveni? 

Prema podacima vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita, Sloveni naseljavaju ovaj prostor u 9. v. n. e. U vjekovima koji slijede dolazi do postepene romanizacije i hrišćanizacije pridošlih Slovena.

U svojoj dugoj istoriji, Budva je bila meta napada od strane brojnih naroda i država. Počevši od Avara i Arapa, padala je i pod teritoriju Duklje i Raške. Nakon toga, prelazila je u ruke Mlečana, Austrougara i Balšića. Tek nakon Drugog svjetskog rata biva napokon oslobođena. Bogata prošlost grada koji istoriju pruža na dlanu, novim generacijama u amanet ostavlja mnoštvo prenesenog znanja.

Stari grad Budva

Ovaj dio grada je decenijama poznat kao mjesto kulturnih dešavanja. U njemu možete naići na šarmantne suvenirnice, kafiće, kuće i crkve. Prolaskom kroz vrata Starog grada, ući ćete u vremeplov koji vraća u razne istorijske epohe. Njegova bogata istorija često se zaboravlja u užurbanoj sadašnjici.

Mali broj ljudi zna da je Budva stara i više od 2.500 godina. Najprije su je naseljavali Ehelejci, ilirsko pleme i preci balkanskih naroda.

Nakon Ilira, smjenjivale su se grčka, rimska, venecijanska i slovenska civilizacija. One su međusobnim ukrštanjem ostavljale za sobom tragove vječnog znanja.

Stari grad je prvobitno podignut kao tvrđava na ostrvu u blizini obale (tombolo). Kasnije je sa kopnom spojen prevlakom. On je osnovan kao grčki „tržni centar“ jer Grci, usled prisustva ratobornih Ilira, nisu uspjeli osvojiti ovaj prostor.

Arhitektura Starog grada je uglavnom izgrađena tokom Venecijanske vladavine, u XV vijeku. Na samom ulazu mogu se pronaći ostaci Rimske nekropole.  Takođe, Crkva Svetog Ivana iz 7. vijeka, Santa Maria in Punta  iz 9. vijeka i crkva Svete Trojice iz 1804. godine nalaze se u srcu grada. U samom gradu se nalazi i Citadela, gradska tvrđava, na čijem vrhu je ljetnja pozornica. Na pozornici se tradicionalno održava manifestacija Grad teatar. Sve pomenuto predstavlja neizostavni dio posjete Budvi.

Nakon zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine, otkrivena su nebrojena arheološka nalazišta do tada skrivena od očiju javnosti. Danas se prikupljeni arheološki fond čuva u Muzeju grada Budve.

Sveti Stefan

Sveti Stefan predstavlja jedno od najluksuznijih ljetovališta crnogorskog primorja. Nasuprot tome, u prošlosti je bio utočište naseljenika u slučaju napada. Bio je i trgovački, saobraćajni centar kao i sjedište paštrovačkog plemenskog suda odnosno Bankade.

Sveti Stefan dobija ime po arhiđakonu Stefanu. Njemu posvećena crkva se nalazi na samom ostrvu. Pretpostavlja se da je ovdje, sredinom 15. vijeka, pleme Paštrovića izgradilo svoje utvrde i kuće.

Sveti Stefan je danas posjećuje najbogatija elita i svjetski poznate ličnosti. Ovo ostrvo je simbol luksuza i izdašnosti.

Ostrvo Sveti Nikola

Na nepunih kilometar od Budve nalazi se ostrvo Sv. Nikola. Ovo ostrvo privlači radoznale turiste koji žele da istraže njegove brojne uvale, bujnu floru i faunu. Kako je samo ostrvo i lovni rezervat, na njemu se nalaze brojne životinjske vrste. Ovdje  možete uočiti jelene, zečeve, muflone i razne vrste ptica. Ostrvo Sv. Nikola asocira na egzotične krajeve te na trenutak zaboravljate da ste u Crnoj Gori. Ako dođete do njega, možete se sunčati na plažama ukupne dužine 840 a površine 2700 metara.

Miločerski park

Ovaj park predstavlja egzotičnu oazu. Ona je svoj biljni fond bogatila još u doba Karađorđvića. Članovi dinastije su često ljetovali baš na ovoj lokaciji. Prilikom obilaska Miločerskog parka prolaznici nerijetko zastaju pored egzotičnih vrsta eukaliptusa, tropske mimoze, mušmule, agave i drugog bilja. Danas ovaj park predstavlja posebno mjesto za opuštanje i šetnju. Miločerski park se nalazi tik uz Kraljevu i Kraljičinu plažu koje plijene ljepotom i odišu nesvakidašnjom energijom.

Uz Kraljičinu plažu nalazi se rezidencija Kralja Nikole. Ovdje možete osjetiti notu luksuza i izobilje netaknute prirode.

Muzej grada Budve

Priče koje se tiču legendi i istorije nekada se najbolje mogu doživjeti u muzejima. Muzej grada Budve je smješten u Starom gradu, u zgradi s početka 19. vijeka. On sadrži veliki broj ostataka koji su pronađeni u drugoj polovini 20. vijeka. Fond muzeja posebno je obogaćen nakon zemljotresa 1979. godine. Tada su na svjetlo dana dospjeli razni arheološki ostaci perioda antike.

Muzej grada Budve ima stalne postavke arheološke i etnografske zbirke. U njegovom prizemlju je lapidarijum sa vrijednim primjerima kamene plastike. Arheološku zbirku čine helenističko zlato, razne vaze, nakit, ukrasi, alatke i drugo. Ovi primjerci potiču iz 5. -16. v. i objedinju kulturu Ilira, Grka, Rimljana, Vizantije i Slovena na ovom području.

Etnografska postavka sadrži predmete iz perioda od 18-20. vijeka

Moderna galerija Budva

Mjesto koje će zadovoljiti znatiželju ljubitelja umjetnosti je Moderna galerija Budve. Ovaj izložbeni prostor je otvoren 1972. godine. Prva izložba je na jednom mjestu okupila savremene jugoslovenske i svjetske ekspresioniste. Moderna galerija se može pohvaliti velikim brojem organizovanih izložbi najpoznatijih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije.

Danas raspolaže sa 218 crteža, grafika, akvarela i vajarskih djela. Među zvučnim imenima umjetničke scene u muzeju se nalaze djela: Petra Lubarde, Mila Milunovića, Rista Stijovića i mnogih drugih.

Spomen dom Stefan Mitrov Ljubiša

Stefan Mitrov Ljubiša (1824-1878) bio je poznati budvanski pisac i političar. Prizemlje njegove rodne kuće u Starom gradu transformisano je u spomen dom. U njemu  je izložena postavka sa pisanim dokumentima, knjigama i bilješkama iz Stefanovog života.

U političkom životu, bio je sekretar budvanske opštine, poslanik  i predsjednik Dalmatinskog sabora. Za Budvu je posebno značajan kao borac za ljudska prava i slobode.

Stefan Mitrov Ljubiša je postigao zapažene rezultate u politici. Osim toga, bavio se pisanjem narodnih pripovjetki i legendi sa naših prostora. Na ovaj način aktivno je radio na očuvanju kulturnog identiteta Crne Gore.

Crkve su važno obilježje svake civilizacije. Ova zdanja svjedoče o odnosu naroda prema kulturi, religiji i umjetnosti.

Crkva Sv. Trojice Budva

Izgradnja crkve Sv. Trojice u Budvi završena je 1984. godine. Njena fasada zidana je od naizmjeničnog reda crvenog i bijelog tesanog kamena. Iznad zapadnih vrata se nalazi rozeta. U unutrašnjosti ovog objekta su ikone izuzetne vrijednosti, sa posebnim akcentom na ikonostas koji su radili grčki ikonopisci u 19. vijeku.

Ispred same crkve postavljeno je grobno mjesto poznatog budvanskog pisca i političara Stefana Mitrova Ljubiše.

Crkva Sv. Ivana Budva

Katolička crkva Sv. Ivana, izgrađena u 7. vijeku spada u najstarije crkve našeg primorja. Nju krasi i zvonik visine 36 metara nadograđen 1867. godine.

Ona zajedno sa crkvama Santa Maria in Punta, Sveti Sava Osvećeni i Sveta Trojica krasi Stari grad. U blizini postojećih, nalaze se i ostaci ranohrišćanske bazilike iz 5. vijeka i crkve Svete Marije u Citadeli.

U ovoj crkvi se nalazi ikona Madona in Punta sa predstavom Bogorodice i Hrista. Ova ikona, zaštitnica čitavog grada, prenesena je iz crkve Santa Marija in Punta 1807. godine. Takođe, njen oltarni zid je od čuvenog Murano stakla izradio slikar Ivo Dulčić. Današnji izgled crkve potiče iz druge polovine 17. vijeka, kada je rekonstruisana nakon zemljotresa 1667. godine.

Crkva Sv. Save Osvešćenog

Ova veoma mala crkva nalazi se u blizini crkve Santa Maria in Punta u Starom gradu. Ona spada u red predromaničkih crkava jednobrodne osnove. U doba Mletačke vlasti, u ovoj crkvi su se služili i katolički i pravoslavni obredi.

Manastir Podostrog

Kako i samo ime nagovještava, manastir Podostrog nalazi se ispod brda Ostrog na samom obodu Budvanskog polja. Ovaj manastirski kompleks sačinjen je od dvije crkve iz 15. i 16. vijeka. Posvećen je Uspeniju Presvete Bogorodice. Čest posjetilac manastirskog kompleksa bio je čuveni crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrović Njegoš. Upravo je na ovom mjestu Njegoš napisao dio „Gorskog Vijenca“ kao i ep „Svobodijada“

Manastir Gradište

Manastir Gradište se nalazi u Buljaricama. U ovom manastiru je 1597. godine napisan prvi Srpski bukvar. Napisali su ga monasi Stefan od Paštrovića i Inok Sava a potom je štampan u Veneciji. Manastir Gradište je uvršten u zaštićene kulturno istorijske spomenike Crne Gore.

Manastir Praskavica

Na desetak kilometara od Budve, u mjestu Pržno, nalazi se manastir Praskavica. Manastir Praskavica iz 11. vijeka dobio je naziv po obližnjem izvoru. Naime, voda ovoga izvora miriše na sortu breskve, praskvu pa otuda i naziv.

U manastiru se čuvaju: zlatni krst cara Dušana, freske od neprocjenjive vrijednosti, sablje iz ratnih pohoda kao i putir ruskog cara Pavla.

Manastir Stanjevići

Manastir Stanjevići predstavlja izuzetno važan kulturni lokalitet. Njegov današnji izgled i funkcija potiču iz 18. vijeka. Nalazi se u selu Pobori i čine ga manastirsko utvrđenje, crkva svetog Trojice, puškarnica i glavni objekat. Manastir Stanjevići je bio jedan od glavnih duhovnih i narodnih centara u Crnoj Gori.

Mitropolit Petar I Petrović Njegoš je u doba svoje vladavine boravio u manastiru (od 1790-1809.). Odavde je Sveti Petar Cetinjski  pisao poslanice kao i znamenitu „Luču Mikrokozmu“. U njemu su boravile i druge  istorijski važne ličnosti poput Vuka Karadžića. Ubrzo nakon Vukove posjete, dolazi do predaje manastira Habsburškoj Monarhiji. Od dobijenog novca koji je Svetom Petru Cetinjskom isplatila Austrougarska, podignuta je Biljarda na Cetinju.

Legenda o nastanku Budve vezana je za priču o Kadmu i Harmoniji. Kadmo je bio feničanski princ, sin tirskog kralja Agenora i kraljice Telefase. Kada vrhovni starogrčki bog Zevs otima Evropu, Kadmovu sestru, on se otrgnuo na put sa ciljem da je spasi.

Bogovi na tom putu podariše Kadmu Harmoniju za ženu. Oni su živjeli u blagostanju sve dok Kadmo ne ubi svetog zmaja u Tebi, gradu koji je osnovao. Ubrzo biva protjeran te nakon dugog bjekstva pronalazi utočište na Jadranskoj obali. Ovdje Kadmo osniva grad Butou, današnju Budvu.

Kadmo je u Budvu došao na volovima pa se vjeruje da je ova ljepotica Jadrana ime dobila upravo po njima. Na grčkom jeziku bous znači vo.

Kada im se približio kraj, Kadmo i Harmonija su pretvoreni u zmije otpuzali u šarenoliki gaj. Nakon toga nikada više nisu viđeni. Danas takve gajeve možemo pronaći po cijeloj Budvi.

Legenda o Tunji budvanskoj

Tunja budvanska, dugački morski greben, dijeli Budvanski zaliv na dva dijela. On se nalazi između Slovenske plaže i ostrva Sveti Nikola.

Ovo čudo prirode sa bogatim biodiverzitetom krasi jedna legenda. Prema narodnom predanju, Sveti Sava je krenuo na hodočašće u Svetu Zemlju. On se pripremao na put upravo sa današnje Tunje ali ga je užasno nevrijeme spriječilo u tome. Sv. Sava je potom bacio šaku kamenja u more i stvorio današnji greben. Zahvaljujući tome se Sveti Sava i njegova galija uputiše do ostrva Sv. Nikola i nastaviše svoje putovanje u Svetu Zemlju.

Zašto se Mogren baš tako zove?

I zbog čega mnogi stanovnici Budve ne ulaze u more prije 13. juna?

Mnogi će se složiti da je Mogren jedna od najpoznatijih plaža Budvanske rivijere. Ova plaža interesantnog naziva nosilac je legende o jednom mornaru.

Nekada davno mora su bila glavna mjesta bojišta. U jednom sučeljvanju između španske galije i pirata, galija je potopljena sa većim dijelom njene posade. Jedini preživjeli bio je Mogrini koji je na kopnu našao spas. On je 13. juna u znak zahvalnosti, na današnjem Mogrenu, podigao crkvu Svetom Antoniju. I dan danas se na taj datum ispred ostataka crkve održava misa odavanja počasti ovome svecu. A brojni Budvljani vjeruju da se u more ne smije ulaziti prije tog datuma.

Tragična sudbina Skočiđevojke

Mjesto Skočiđavojka koje se nalazi u blizini Budve, budi znatiželju posjetilaca zbog svog naziva. Ovaj lokalitet svjedoči o legendi koja priča priču zaljubljene djevojke slomljenog srca. Nekada davno u blizini Budve živjela je jedna Ruža. Ona je mnogo voljela jednog Stevana. Međutim, ne podnijevši činjenicu da je bila obećana drugome, skokom sa litice oduzma sebi život. Jedinu slobodu je vidjela u odlasku na onaj svijet. Danas naziv Skočiđevojka čuva sjećanje na ovaj tragični događaj. Pored toga, podsjeća nas na snagu vječne ljubavi.

Mjesto gdje možete vidjeti zograf sveca sa magarećom glavom

Da li ste mislili da će se ikada u istoj rečenici naći riječi- svetac sa magarećom glavom. Vjerovali ili  ne ovakva ikona, koja predstavlja lik svetog Hristifora, zaista postoji. Nalazi se u crkvi Svetog Nikole, u manastirskom komplesku Gradišta. Vjeruje se da je oltarsku pregradu načinio Vasilije Rafailović 1795. godine.

Ovakav prikaz se rijetko pronalazi u hrišćanskom ikonopisu. On predstavlja jedan vid legende o svetom Hristiforu. Naime, Bog mu je podario nevjerovatnu ljepotu koja je izazivala naklonost mnogih djevojaka. Zato je Hristofor od njega zatražio da mu podari ružniji izgled ne bi li se lišio iskušenja. Tako svetac dobi magareće - pseću glavu.

Legenda o budvanskoj balerini

Poetična skulptura balerine nalazi se u blizini Starog grada u Budvi. Balerina je djelo Gradimira Aleksića. Iako na istom mjestu stoji dugo, njena sudbina je ispunjena legendama. Jedna od legendi kazuje da statua predstavlja mladu djevojku koja je voljela mladog mornara. Mladić je jednoga dana otplovio ali se nikada više nije vratio. Djevojka je, čekajući ga dugo, jednog jutra izdahnula na mjestu gdje se danas nalazi skulptura. Ova statua je jednom prilikom, usled bure, završila u  moru. Međutim vrlo brzo je pronađena i vraćena na mjesto. Možda je mlada djevojka još jednom htjela da potraži svoju vječnu ljubav.

Po riječima drugih, natpis koji se može pronaći u blizini skulpture govori pravu istinu: "U uvali iza stijene, tokom kupanja sa prijateljima, 13. jula, 1935. u 22. godini, izgubio život student elektrotehnike Stevan Tomaševic, koji je postao žrtva morskog čudovišta”.

Neki Budvljani takođe vjeruju da je balerina posvećena bezimenoj gimnastičarki koja se utopila negdje u morskom prostranstvu. Naposletku, postoje i ubjeđenja da je balerina posvećena ćerki imućnog lokalca.

Kao što to biva sa legendama, njihova se vjerodostojnost ne može utvrditi. Ipak, Aleksićeva balerina je danas simbol ljubavi, posvećenosti, požrtvovanosti i jedinstva sa prirodom.

Tvrdjava Kosmač

Na magistralnom putu između Cetinja i Budve nalazi se ovo zanimljivo zdanje sa kojeg se pruža pogled na Budvansku rivijeru.

Tvrđava potiče iz sredine 19.vijeka a služila je kao granični prelaz između Crne Gore i Austrougarske. Troslojne zidine su napravljene od različitih vrsta kamena, od vrlo glatkog do nepravilnog. Unutar njih se nalazi centralni bastion sa okruglim manjim bastionima. Nekada su se u unutrašnjosti nalazili rezervoari sa vodom kao i kasarna.

Tvrđava Mogren

Tvrđava Mogren nalazi se na istoimenom rtu, između plaža Mogren i Jaz. Na samo dva kilometra od Budve nalazi se ovo zdanje iz 19. vijeka. Danas je u odmakloj fazi propadanja jer nije prepoznata važnost njenog očuvanja.

Uprkos njenom trenutnom stanju, sa tvrđave se pruža predivan pogled na Budvu. Do ostataka možete doći sa magistralnog puta ka Grblju. Na drugom kilometru puta nalazi makadam koji vodi do tvrđave. U njenoj blizini, ispod istoimenog rta, svojom ljepotom plijeni budvanska plaža Mogren.

Mogren

Na samo nekoliko minuta hoda od Starog Grada u Budvi nalazi se zanimljiva uvala Mogren. Mogrenska plaža svrstana je u najbolje plaže crnogorskog primorja. Dobila je ime po Mogriniju, španskom moreplovcu koji je, doživjevši brodolom, spas našao na njoj. U znak zahvalnosti je upravo tu izgradio crkvu posvećenu Sv. Antonu. Ostaci ove crkve se i dan danas mogu pronaći na Mogrenu. Vjeruje se da se ovaj događaj odigrao davnog 13. juna. Mnogi Budvljani smatraju da se prije tog datuma ne treba kupati u moru.

Ričardova glava 

Stari grad u Budvi jedno je od najposjećenijih mjesta na crnogorskom primorju. Stoga ne iznenađuje ni popularnost Ričardove glave, koja se nalazi tik uz zidine Starog gada. Plaža je dobila ime po glumcu Ričardu Vidmarku koji je 1963. godine na ovom mjestu snimio film pod nazivom „Dugi Brodovi“. Dugačka je oko 100 metara.

Slovenska plaža, nekadašnje Podpolje

Slovenska plaža jedna je od najdužih plaža Budvanske rivijere. Ona predstavlja poznatu turističku lokaciju koja broji razne privlačne atrakcije. U kompleksu Slovenske plaže nalazi se istoimeni Hotel u kome možete iznajmiti apartman sa jednom od najboljih lokacija u gradu kao i privatnim parkingom. Njene šljunkovite i pješčane dionice spadaju u kvalitetnu plažnu kategorizaciju. Na njoj se nalaze brojne sportske atrakcije poput bandži džampinga, skijanja na vodi i paraglajdinga.

Sadašnji naziv Slovenska plaža dobila je po Česima koji su ljetovali u Budvi u prvoj polovini 20. vijeka. Pješčanim sprudom je povezana sa ostrvom Sveti Nikola. Ovaj sprud je dio legenede o Svetom Nikoli i njegovom hodočašću ka Svetoj Zemlji.

Plaža Bečići, najljepša plaža Evrope

Bečićka plaza jedna je od najvećih plaža na južnom dijelu Jadrana. Ona predstavlja kupališni kompleks sa brojnim sadržajima koji odgovaraju turističkoj potražnji. Plaža je dugačka 1950 metara. Plaža u Bečićima je osvojila titulu najljepše plaže u Evropi na Gran prix-u u Parizu 1935. godine.

Kamenovo beach

Na početku Budvanske rivijere, koja broji čak 16 plaža, nalazi se plaža Kamenovo. Duga oko 330 metara, ova pješčana oaza pruža idealno utočište u vrućim ljetnim danima. Plaža je pristupačna turistima zahvaljujući blizini magistralnog puta. A kada stignete do nje dočekuje vas odličan restoran, plažni bar i bogat muzički program. Ovi kapaciteti pružaju savršen ugođaj tokom vrućih ljetnih dana.

Pržno – zaštićeni prirodni rezervat

Pržno je naizgled samo mala (260m), dijelom pješčana a dijelom stjenovita plaža. Ipak, nalazi se na spisku zaštićenih područja kao prirodni rezervat. Pržno je nekada bilo i ribarsko selo. Danas ovdje možete uživati u hladovini restorana, kafića i plažnog mobilijara.

Miločer

Miločer se u odnosu na druge plaže Budvanske rivijere izdvaja po egzotičnoj flori. Nalazi se u blizini bivšeg ljetnikovca dinastije Karađorđević iz 1934. godine. Miločerska šuma, u zaleđu istoimene plaže, bogata je rijetkim vrstama bilja. Zajedno sa hotelom, plaža Miločer predstavlja eksluzivno ljetovalište, sa posebno privlačnim ambijentom.

Plaža Crvena glavica –  imenovana po stijenama crvenkaste boje

Plaža Crvena glavica, koja se nalazi u istoimenom nudističkom kampu, dio je kompleksa koji uključuje pješčane i stjenovite plaže. Ukupna dužina kompleksa iznosi 500 metara. Crvena glavica dobila je ime po pijesku i stijenama koje reflektuju crvenkastu nijansu. Ova plaža je mjesto u kojem možete osjetiti mir i doživjeti simbiozu sa prirodom.

Petrovac

Glavna plaža u Petrovcu dužine je 600 m. U njenoj blizini nalazi se raznovrstan sadržaj restorana, kafića i hotela. Sa plaže možete vidjeti i dva ostrva. Katič i Sveta Nedjelja krase Petrovac  svojom jedinstvenošću.

Lučice

Na samo 500 metara od Petrovca, nalazi se plaža Lučice. Uz laganu šetnju ili vožnju automobilom, pored borove šume, možete doći do male plaže ušuškane među borovima. Jedino što svjedoči o ljudskoj intervenciji su postavljeni restorani koji ne narušavaju ovaj prirodni ambijent. Dugačka 220 metara predstavlja dragulj Budvanske rivijere.

Buljarica

Uvala Buljarica proteže se od rta Resovo brdo do Dubovice. Predstavlja najveću plažu Budvanske rivijere. Nalazi se na udaljenosti 2km od Petrovca u pravcu Bara. Duga je oko 2250m i šljunkovitog je sastava. U zaleđu plaže se nalazi više auto kampova i odmarališta. Buljarica je jako važan prirodni rezervat močvarnog ekosistema. Iz ovog razloga česta je stanica ljubiteljima prirode.

Najpoznatije kulturne manifestacije u Budvi su: Budva grad teatar, muzički festival „Pjesma Mediterana“ i „Music Festival Budva“. Tradicionalno se organizuju i manifestacije „Budvanska noć“, „Petrovačka noć“, „Veliki karneval“, „Internacioalni festival plesa“ i neizostavni koncerti za doček Nove godine. Ne treba izostaviti ni „Dan opštine Budva“ koji se održava 22. novembra.

Tokom godine možete posjetiti JU Muzeji i galerije Budve. U Muzeju se, osim stalnih postavki, održavaju književne večeri, kulturni događaji i izložbe renomiranih umjetnika. Budva je i sjedište „Zeta filma“, jedine filmske kuće u Crnoj Gori.

U ovome gradu rođene su znamenite ličnosti poput Špira Bocarića, Filipa Kovačevića, Antuna Kojevića, Stjepana Zanovića, Slobodana Slovinića i Jovana Ivanovića.

Budva kao metropola turizma posjeduje sportske terene kao i aktivnosti za ljubitelje adrenalinskih sportova. U ovom gradu nalazi se veliki broj fudbalskih i teniskih terena. U njemu su i sjedišta poznatih sportskih klubova poput: FK “Mogren“, VK „Budvanska rivijera“, BK „Budva“ i KK „Mogren-HTP Miločer“ . Budva posjeduje otvoreni i zatvoreni bazen u sklopu kompleksa Slovenska plaža.

Od aktivnosti još možete uživati u ronjenju, „flyboardingu“, skijanju na vodi, izletima na pedolini ili u turističkoj podmornici.

Jedan od činilaca koji doprinose sveopštoj popularnosti Budve je bogat noćni život. Klubovi su uređeni po svim svjetskim standardima i dovode velika svjetska imena muzičke scene. Svake godine u Budvi imate priliku da prisustvujete nadaleko poznatim muzičkim spektaklima. Ukoliko je i vaš razlog posjete Budvi noćni provod predlažemo da ne propustite:

Diskoteka Top Hill – najbolji klub na svijetu

Top Hill je 2012. godine odnio titulu za najbolji noćni klub na svijetu, na takmičenju u Monte Karlu. Ovo je zasigurno dovoljan razlog da je posjetite.

Omnia

Još jedna u nizu diskoteka koje biste trebali posjetiti ovoga ljeta. Diskoteka Omnia nudi moderan ambijent, dobro ozvučenje i poznata muzička imena.

Casper Stari grad Budva 

Casper Jazz klub je tokom sezone omiljeno mjesto ljubitelja kvalitetnog jazz zvuka.

Hide Day and Night club

Ukoliko želite da okusite nešto do sada ne viđeno na našim prostorima, posjetite Hide klub. Ovaj klub predstavlja skriveno mjesto na Slovenskoj plaži. Uživajte u modernim ritmovima i plesu uz pogled na cijelu budvansku obalu.